Franjevačka teologija u Makarskoj

Franjevačka Teologija u Makarskoj baštinik je filozofskih i bogoslovnih učilišta koja su postojala u franjevačkim samostanima još od XIII. stoljeća.

U Makarskoj je Franjevačka teologija nastala spajanjem učilišta u Šibeniku i Makarskoj. Šibensko tro-godišnje filozofsko učilište osnovano je najkasnije 1699., a makarsko 1708. Četverogodišnje bogoslovno učilište osnovano je u Šibeniku 1714., a u Makarskoj 1736. Za razliku od makarskoga, koje je povremeno djelovalo kao generalno učilište II. stupnja, šibensko je bogoslovno uči-lište 1735. proglašeno generalnim učilištem I. stupnja s pravom pripremanja lektora, odnosno profesora priznatih u Franjevačkomu redu. Preustrojstvom školstva prema austrijskomu zakonodavstvu, 1828. godine, iz učilišta je izdvojena filozofija, a oba su učilišta ujedinjena u bogoslovno učilište s prve dvije godine studija u Šibeniku i druge dvije u Makarskoj. Godine 1907. ujedinjene su sve četiri godine bogoslovnoga studija u Makarskoj. Godine 1936. bogoslovnomu studiju ponovno je pripojen filozofski studij, a učilište je nazvano Franjevačka visoka bogoslovija u Makarskoj. Objavljivanjem Uredbe o položaju rimokatoličkih bogoslovnih škola 7. lipnja 1940. priznat je fakultetom. Učilište je 1971. prvi put afilirano Katoličkomu bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.

Teologija u Splitu i Franjevačka teologija u Makarskoj od godine 1995. uključene su u Sveučilište u Zagrebu, kao područni studiji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta.

Na temelju međusobnih pregovora i Ugovora o suradnji na području odgoja i kulture, sklopljena između Svete Stolice i Republike Hrvatske, a odobrena 9. lipnja 1997., biskupski su Ordinariji Splitske metropolije, u ime Teologije u Splitu, a provincijal Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, u ime Franjevačke teologije u Makarskoj, 30. rujna 1997., potpisali Ugovor o udruživanju i o osnivanju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu.


 

Biskupsko sjemenište, Split

Teologija u Splitu najstarija je od svih postojećih visokoškolskih ustanova u Južnoj Hrvatskoj, čak i kad se ne bi uzimala u obzir splitska katedralna škola, kojoj početci sežu u rani srednji vijek, kada je stara Salonska nadbiskupija uspostavljena u Splitu kao u novomu sjedištu.

U splitskoj katedralnoj školi predavala su se, osim gramatike i druga slobodna umijeća, od pradavnih vreme-na, i teologija, što je poslije bilo usklađeno s odredbama lateranskih sabora, trećega (1179.) i četvrtoga (1215.) Štoviše i u doba velike krize tih škola, prouzročene turskim osvajanjima, uvijek se u njoj predavalo makar praktično moralno bogoslovlje.

Prve jasne vijesti o radu splitske katedralne škole, iz god. 1593. i 1594., svjedoče o nastojanjima da se usprkos tadanjemu siromaštvu osigura makar najjednostavniji oblik više bogoslovne nastave. Tadanji splitski nadbiskup Ivan Dominik Marcot de Seraphinis zvani Foconio bio je godine 1581. osnovao Sjemenište, ali kada ga je godine 1594., zbog siromaštva, morao zatvoriti, odlučio je u tradicionalnoj katedralnoj školi, na koju se njegova Crkva ponovno vratila, osigurati nastavu iz bogoslovlja. Kada to nije moglo biti drukčije, ukinuo je njezin gramatički odio, šaljući otada klerike u općinsku gramatičku školu, a pobrinuo se za uzdržavanje profesora moralnoga bogoslovlja i Svetoga pisma, te odredio i učitelja glazbe.

U Nadbiskupskomu sjemeništu, koje je god. 1700. u Splitu otvorio nadbiskup Stjepan Cosmi, osim gramatičko-humanističke škole (gimnazije) radile su i dvije sustavno uređene visoke škole: filozofska i bogoslovna. Za razliku od tadanjih samostanskih škola, koje su bile namijenjene samo đacima i studentima određene redovničke zajednice, gramatičke, humanističko-retoričke i filozofske razrede u splitskomu Sjemeništu pohađali su sjemeništarci i mnogi svjetovni đaci iz Splita i drugih mjesta u pokrajini, a bogoslovne bogoslovi, iz različitih biskupija ondanje Splitske metropolije. Ta splitska bogoslovna škola djelovala je od početka XVIII. stoljeća do god. 1821., kada je austrijska vlast obustavila rad svih tadanjih bogoslovnih učilišta u Dalmaciji, pripremajući otvorenje nove pokrajinske bogoslovne škole, usklađene s planom i programom drugih takvih škola u Carstvu. Splitski dvogodišnji filozofski studij, nazivan od god. 1810. i licej, nastavio je i dalje raditi sve dok nije, primjenom novoga austrijskoga školskog zakona, iz god. 1848., izgubio dotadanji položaj više škole i pretvorio se u dva najviša gimnazijska razreda, u kojima je nastava filozofije bila svedena na tzv. filozofski uvod.

Odlukom cara Franje II., u Zadru je, god. 1826., otvorena Visoka bogoslovna škola, za bogoslove svih tadanjih dalmatinskih biskupija s nastavnim programom jednakim onomu na Bogoslovnomu fakultetu Bečkoga sveučilišta, a odlukom dalmatinskih biskupa, odobrenom od Svete Stolice, to je učilište premješteno u Split, gdje radi od godine 1922. Nakon usklađivanja nastavnoga plana i programa s onim na Bogoslovnomu fakultetu u Zagrebu država mu je priznala fakultetsku razinu (najprije općom Uredbom o položaju rimokatoličkih bogoslovnih škola, od 7. lipnja 1940., a potom i posebnom Uredbom o Visokoj bogoslovnoj školi u Splitu, od 9. veljače 1941.). Tada je to bio petogodišnji studij, koji je nakon Drugoga vatikanskog sabora produljen na šest godina. Učilište je od godine 1972. afilijacijom povezano s Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Zagrebu. Od tada mu je službeni naziv Teologija u Splitu.

Pri Teologiji u Splitu djeluje Institut za teološku kulturu laika, osnovan 1970. godine, kao samostalna visokoškolska ustanova (najprije dvogodišnji, potom trogodišnji studij sa sažetim programom) koji je godine 1990. prerastao u redoviti četverogodišnji studij, a godine 1991. dobio naziv Teološko-katehetski institut, koji i danas djeluje kao redoviti četverogodišnji Teološko-katehetski studij pri Katoličkomu bogoslovnom fakultetu u Splitu. Kongregacija za katolički odgoj je 8. lipnja 2000. od toga postojećega Instituta ustanovila Institutum superius scientiarum religiosarum.


 

Strategija

Katolički bogoslovni fakultet javno je crkveno učilište i istovremeno je sastavnica Sveučilišta u Splitu prema uvjetima iz Ugovora o položaju i djelovanju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu u sastavu Sveučilišta u Splitu, od 9. srpnja 1999. godine. Fakultet je priznala Sveta Stolica i uživa status kanonskoga visokog crkvenog učilišta. Organizira i izvodi sveučilišni integrirani, preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij. Razvija znanstveni, znanstvenoistraživački, nastavni, umjetnički i publicistički rad. Temeljni je zadatak Fakulteta odgoj i obrazovanje kandidata za svećeništvo i druge crkvene službe, odgoj i obrazovanje studenata za poučavanje u ustanovama odgojno- obrazovnog sustava Republike Hrvatske ta za druge službe u društvu koje su povezane s duhovnim i etičkim značajem. Strategija razvoja KBF-a za razdoblje 2017.-2021., usklađena je sa sljedećim sveučilišnim, nacionalnim i europskim strateškim dokumentima:


 

Vizija

Fakultet je jedna od vodećih znanstveno-istraživačkih i nastavnih institucija na polju teologije i filozofije u Republici Hrvatskoj. Fakultet je usmjeren prema što boljem obrazovnom i znanstvenoistraživačkom radu u području humanističkih znanosti, znanstvenim poljima teologije i filozofije s kojega proizlaze obrazovani i zaposleni akademski građani. Na temelju jednakih pedagoških mogućnosti za realizaciju obrazovnih ciljeva, inkluzivnosti i stalnog profesionalnog razvoja svih zaposlenika, znanstvene i nastavne izvrsnosti, Fakultet posjeduje međunarodni ugled koji proizlazi iz suradnje s drugim institucijama u zemlji i inozemstvu.

Vrednovanjem i prezentacijom kulturne i povijesne baštine, jačanjem veza i suradnje s hrvatskim zajednicama i zemljama u kojima žive Hrvati, Fakultet doprinosi razvoju visokog obrazovanja njegujući duh otvorenosti i ekumenizma kao i međureligijskog dijaloga. U svom okruženju Fakultet se zauzima za ravnopravnost i jednake mogućnosti u obrazovanju pod jednakim uvjetima, za socijalnu solidarnost i odgovornost u promicanjem međusektorske suradnje u obrazovanju, sportu i socijalnim službama. Fakultet potiče zdrav, aktivan i kvalitetan život svojih studenata i zaposlenika.

Fakultet u svom okruženju pruža kvalitetne usluge iz područja visokoškolskog obrazovanja i znanstveno-istraživačke djelatnosti te potiče aktivno uključivanje u europski visokoobrazovni i istraživački prostor jačanjem digitalnih i poduzetničkih vještina svojih zaposlenika. Fakultet će povezivati obrazovni proces sa znanstveno-istraživačkim radom kroz aktivno uključivanje studenata u znanstvene projekte te će aktivno poticati suradnju s drugim obrazovnim ustanovama, institutima, ostalim stručnjacima i ekspertima iz područja humanističkih znanosti, znanstvenih polja teologije i filozofije.


 

Misija

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu je moderna visokoobrazovna i znanstvenoistraživačka ustanova sa strateškim opredjeljenjem dosezanja visokih znanstveno istraživačkih i obrazovnih standarda. Kao znanstveno-nastavna sastavnica Sveučilišta u Splitu, uz stalno unaprjeđenje nastavnih sadržaja, primjenu najsuvremenijih metoda poučavanja, fakultet će optimalno poticati implementaciju digitalizacije u svom poslovanju. Kroz nastavnu i znanstvenoistraživačku djelatnost Fakultet obrazuje kvalitetne stručnjake u području humanističkih znanosti, znanstvenih polja filozofije i teologije. Fakultet će kroz projektno djelovanje i stručnu praksu poticati socijalnu solidarnost i odgovornost.

Svoje djelovanje Fakultet usklađuje s modernim svjetskim trendovima razvoja u znanstvenoistraživačkoj, visokostručnoj i obrazovnoj djelatnosti u neprekidnom i sustavnom unaprjeđenju svih područja djelovanja: uspostavi, organizaciji i izvođenju studijskih programa. Povećanju učinkovitosti u obrazovnom i znanstveno-istraživačkom procesu, povezivanju obrazovne, znanstveno-istraživačke i stručne djelatnosti, kao i izgradnji i unaprjeđenju unutrašnje organizacije Fakulteta. Pri tome Fakultet aktivno surađuje sa znanstvenim, visokoobrazovnim partnerima u domovini i inozemstvu; osigurava mogućnost unutarnje i vanjske mobilnosti svojih studenata i nastavnika; racionalno korištenje ljudskih i materijalnih resursa; te razvoj znanstveno-nastavnih djelatnosti u području humanističkih znanosti. Svojim aktivnostima Fakulteta želi pridonositi suvremenoj lokalnoj i široj društvenoj zajednici, te biti u skladu s najvišim standardima izvrsnosti, etike i morala. Fakultet se vodi idejom o čovjeku kao cjelovitom socijalnom biću kojem je potrebno omogućiti kulturni, humanitarni te nadasve duhovni razvoj.

Svrha je fakulteta obrazovanje teologa, vjeroučitelja i odgojitelja u društvenim, socijalnim i crkvenim ustanovama za nositelje crkvenih i javnih službi, kompetentne za dijalog sa svijetom i konkretnim društvom u složenim suvremenim odnosima. Osobita pozornost se odnosi na interdisciplinarni razvoj kršćanske filozofske i teološke misli; razvoj religijsko-pedagoške znanosti, vrednovanje i prezentaciju kulturne i povijesne baštine, razvoj cjeloživotnog učenja, unaprjeđenje ekumenizma i promicanje međureligijskog i međukulturnog dijaloga.

Svojom misijom Fakultet želi privlačiti i motivirati studente da najbolje iskoriste priliku stjecanja naobrazbe, kako bi bili osposobljeni i motivirani za izgradnju boljega, humanijeg i pravednijeg društva. Istovremeno Fakultet želi nastavnicima omogućiti osobni rast i razvoj odgojnoznanstveno-istraživačke djelatnosti kako bi bili prepoznatljivi po idejama i sudjelovanju u promociji znanosti, te inicijativama u promicanju dijaloga sa svijetom i kulturom.


 

Poslanje

I reče im:  "Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje svemu stvorenju". (Mk 16,15)

"Zadaća je Kristove Crkve Boga slaviti i spasavati neumrle duše, poticati ljude na ljubav prema Bogu i bližnjemu, ljudima propovijedati i dijeliti svete sakramente, iskazivati štovanje prema svetim junacima kršćanskih kreposti i poticati vjernike da ih nasljeduju. Zbog te svoje zadaće Crkva osniva župe i samostane, gradi sakralne zgrade, škole, fakultete, bolnice i domove, te potiče glazbenu i druge umjetnosti."