U organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu otvoren je, u srijedu 23. listopada 2019. godine, 25. međunarodni teološki simpozij na temu „Crkva između iseljavanja i useljavanja“. Simpozij se održava uz pomoć Splitsko-makarske nadbiskupije i Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. U dva dana, 16 međunarodnih i domaćih stručnjaka održat će 15 predavanja.

U ime organizatora, uvodnu riječ uputio je prodekan za znanost Katoličkog bogoslovnog fakulteta izv. prof. dr. sc. Josip Dukić. Obraćajući se okupljenima, naglasio je kako su migracije izazov svim državama te međunarodnim i vjerskim zajednicama. Posebno se osvrnuo na stav Katoličke Crkve o ovoj temi, rekavši: „Pastoralna konstitucija II. vatikanskog sabora Gaudium et spes u broju 65 kaže kako migracije spadaju u temeljna ljudska prava. Papa Ivan XXIII. je 1962. godine rekao kako se pitanje migracija odnosi na cijelo čovječanstvo, a protagonisti tog pitanja su žene i muškarci, tj. konkretne osobe spremne na različite žrtve i prilagodbu prema planu Božje providnosti. Ivan Pavao II. u enciklici „Laborem Exercens“ potvrđuje pravo na migraciju svakoj osobi u potrebi. Papa Benedikt XVI. poziva kršćane da otvore svoja srca svakoj osobi u nevolji, a Papa Franjo kaže kako Krista susrećemo u siromašnima, odbačenima i izbjeglicama“.

Pozdravljajući sve nazočne, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić povezao je temu ovogodišnjeg simpozija s prošlogodišnjom temom koja je govorila o odnosu teologije i ekologije, istaknuvši: „Ne postoji samo ekologija prostora, nego postoji i ekologija odnosa. Zagađenošću duhovne ekologije, koja prožima ljudske odnose, često dolazi do ugroženosti čovjeka na određenim prostorima. Nažalost, puno puta u tome treba tražiti razloge iseljeništva i doseljeništva“. Dodao je i kako bi kao kršćani trebali težiti svijetu u kojem će se migracije događati zbog studija ili rada, spontano i slobodno. „Želio bih da se naš svijet poslije ovih migracijskih izazova rodi u jednoj novoj dimenziji, u dimenziji u kojoj će biti sačuvano lice ljudskosti i kršćanskog identiteta. Taj naš identitet određen je s dva saveza. U prvom savezu izraelski narod se upozorava kako su i sami bili robovi i izbjeglice, a u drugom savezu Gospodin nas upozorava kako je On bio gladan, žedan i prognan. Te dvije stvarnosti kao kršćani trajno nosimo sa sobom. Naš hrvatski narod je doživio iskustvo o kojem govori ovogodišnji simpozij i zbog toga bi trebao biti spreman odgovoriti na ovu problematiku“, nastavio je Nadbiskup. Zaključujući, rekao je kako ova tematika ima i osobni karakter jer smo svi pozvani na „iseljavanje egoizma iz vlastitoga srca i useljavanje solidarnosti“.

Prisutnima se obratio i rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Dragan Ljutić. Pohvalio je otvorenost Crkve u suočavanju sa suvremenim problemima, naglasivši kako Katolički bogoslovni fakultet splitskom Sveučilištu daruje dimenziju humanosti i duhovnosti.

U svom pozdravnom govoru, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban istaknuo je veliku ulogu Crkve u očuvanju nacionalnog i vjerskog identiteta svih hrvatskih emigranata kroz cijelu povijest.

Otvarajući ovogodišnji simpozij, dekan KBF – a prof. dr. sc. Mladen Parlov je ustvrdio kako bismo ljudski život mogli pokazati kao putovanje od rođenja do smrti, dodavši kako „objava potvrđuje to iskustvo, i to ne samo na razini pojedinca, nego i na razini zajednice“. „Kršćani se, poput Izraelaca, nalaze na putu prema Obećanoj zemlji, prema Kraljevstvu Božjem. No, prije dolaska u našu nebesku domovinu trebamo proći kroz brojne životne postaje u našim zemaljskim domovinama. Nažalost, danas su milijuni ljudi prisiljeni napustiti svoju domovinu te krenuti u nepoznato, u tuđe domove i domovine s nadom kako će u njima pronaći novo krilo koje će ih s ljubavlju prihvatiti. Kao kršćane, obvezuje nas Kristov nalog ljubavi prema braći i sestrama, te zbog toga ne možemo ostati gluhi i slijepi na potrebe onih koji su na putu prema novoj domovini. Svima onima koji traže nova životna odredišta trebamo pružiti zaštitu, ljubav i ispravnu integraciju“, rekao je dekan izrazivši nadu kako će ovogodišnji simpozij ponuditi odgovore na neka granična pitanja u svrhu pravilnog razumijevanja i pristupanja problemu iseljavanja i useljavanja stanovništva.

Nakon pozdravnih govora predstavljen je zbornik radova 24. međunarodnog teološkog simpozija koji je održan prošle godine na temu „Teologija i ekologija“. Zbornik su predstavili prof. dr. sc. Anđelko Domazet i dr. sc. Emanuel Petrov. Potom je doc. dr. sc. Gioacchino Campese (Teološki fakultet, Papinsko sveučilište Urbaniana – Rim) održao prvo ovogodišnje izlaganje na temu „Crkva i migracije u 21. stoljeću: 'nije riječ samo o migrantima...'“. Program prvog dana završen je raspravom koju je moderirao prof. dr. sc. Mladen Parlov.

Slavko Blažić

FOTOGALERIJA

Pin It
   Vijesti