Obavijesti za poslijediplomske studije

Ante Samardžić, lic. theol., doktorand na poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju Povijest teologije i kršćanskih institucija Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, uspješno je obranio u ponedjeljak, 28. travnja 2025. godine, doktorski rad na temu: „Život i rad Konstantina Vojnovića (1832.-1903.)“, pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Josipa Dukića.

Uz mentora, članovi povjerenstva za ocjenu i obranu doktorskog rada bili su: prof. dr. sc. Anđelko Domazet (predsjednik), prof. dr. sc. Mladen Parlov (član), doc. dr. sc. Damir Šehić (vanjski član s Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru) te dr. sc. Stjepan Matković (vanjski član iz Hrvatskog instituta za povijest).

Doktorski rad Ante Samardžića prvi je cjeloviti i sustavni prikaz političke, obrazovne, znanstvene i vjerske uloge Konstantina Vojnovića u Dalmaciji i Banskoj Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća. Konstantin Vojnović, rođen 1832. godine u Herceg Novom, bio je istaknuti hrvatski pravnik, političar, profesor, dekan, rektor, saborski zastupnik, katolički laik i duboko predan domoljub koji je svojim djelovanjem obilježio politički, kulturni i vjerski život svojeg vremena. Njegov dugogodišnji angažman u javnom životu, borba za hrvatski jezik i narodna prava, kao i znanstveni i pedagoški rad, odavno zaslužuju ovakvu historiografsku obradu.

Disertacija se temelji na bogatoj arhivskoj građi prikupljenoj u Hrvatskom državnom arhivu, Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, kao i u pismohranama Sveučilišta u Zagrebu i Dubrovačkim arhivima. Osim službenih dokumenata, autor je koristio i korespondenciju Franje Račkog i Josipa Jurja Strossmayera te brojnu periodiku i književne izvore tog razdoblja. Posebna vrijednost rada ogleda se u činjenici da je Ante Samardžić istražio i velik broj do sada neobjavljenih i zanemarenih izvora, čime je upotpunio postojeću sliku o djelovanju Konstantina Vojnovića.

Središnje teme rada obuhvaćaju Vojnovićevo školovanje, odvjetničku karijeru, politički rad u Dalmatinskom i Hrvatskom saboru, angažman na zagrebačkom sveučilištu, doprinos u obrazovanju i uvođenju hrvatskog jezika u javni život, sudstvo i upravu te njegov znanstveno-istraživački rad s naglaskom na dubrovačku i crnogorsku povijest. Poseban segment posvećen je njegovom vjerskom životu i ulozi u organizaciji katoličkog laikata, gdje se pokazao kao jedan od najvažnijih hrvatskih katoličkih laika svoga vremena.

Unatoč činjenici da su brojni autori, poput Ferde Šišića, Stjepana Markulina i Josipa Vrandečića, već pisali o Vojnoviću, Samardžićev rad predstavlja prvo sveobuhvatno djelo koje analizira sve aspekte njegova djelovanja i donosi nove spoznaje na temelju do sada zanemarenih izvora. U radu se posebno ističe da je Vojnović bio jedan od osnivača Narodne stranke i Slavjanske narodne čitaonice u Splitu, jedan od pokretača Narodnog lista te prvi koji je na svom domu izvjesio hrvatsku zastavu u Splitu. Zalagao se za osnivanje katedre hrvatske povijesti te pedagoškog zavoda za obrazovanje učitelja hrvatskog jezika, a kao odvjetnik prvi u Dalmaciji obranio stranku na hrvatskom jeziku.

Njegova karijera na zagrebačkom sveučilištu, iako obilježena napetostima, suspenzijama i prijevremenim umirovljenjem, donijela je značajan doprinos razvoju visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Po povratku u Dubrovnik posvetio se znanstvenom radu, sustavno istražujući povijest Dubrovačke Republike te objavljujući djela koja su i danas vrijedan izvor za poznavanje povijesti tog grada.

Obrana doktorskog rada protekla je u svečanoj i akademskoj atmosferi. Povjerenstvo je jednoglasno zaključilo da rad zadovoljava znanstvene kriterije te ga ocijenilo kao izuzetno vrijedno historiografsko djelo koje doprinosi hrvatskoj povijesnoj znanosti. Disertacija ne samo da donosi cjelovit prikaz života i djelovanja Konstantina Vojnovića, već i ispravlja povijesne nepravde prema jednom od najvažnijih hrvatskih javnih i crkvenih djelatnika 19. stoljeća.

Whatsapp