Događanja

Jubilarni, peti kongres Dani duhovne baštine marijanskih svetišta održao se u Sinju od 16. do 18. travnja 2026. godine. Kroz protekle godine ovaj kongres je izrastao u značajno mjesto susreta stručnjaka iz različitih područja – od svećenika i teologa do etnologa, antropologa, arheologa te djelatnika u kulturi i turizmu. Uz dosadašnje organizatore Turističku zajednicu grada Sinja i Svetište Čudotvorne Gospe Sinjske te potporu civilnih vlasti kroz ovogodišnje izdanje kongresa ostvarila se suradnja i s Katoličkim bogoslovnim fakultetom čime se dodatno osnažila akademska i znanstvena dimenzija.

Kroz trodnevni program sudionici su imali priliku slušati poticajna izlaganja te se upoznati s primjerima marijanskih svetišta iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Egipta i Izraela. Uz predavanja, program je uključivao i okrugli stol, euharistijska slavlja, razgledavanje sinjskih muzeja, predstavljanje publikacije te glazbeni program. Posebno iskustvo bilo je zajedničko hodočašće dijelom Staze Gospi Sinjskoj, kao i posjet Solinu. Kongres je započeo 16. travnja svetom misom u bazilici Čudotvorne Gospe Sinjske, a 17. travnja priznati stručnjaci iznosili su spoznaje o značaju i važnosti očuvanja duhovnosti svetišta. Nakon uvodnih i pozdravnih obraćanja koja su uputili Monika Vrgoč, direktorica TZGS-a, Miro Bulj, gradonačelnik Sinja, Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije, don Ivan Bodrožić, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu, te fra Jozo Grbeš, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije, prisutnima se obratio i fra Marinko Vukman, upravitelj Svetišta i rektor bazilike Čudotvorne Gospe Sinjske koji je predvodio molitvu i otvorio znanstveni dio programa kongresa.

Program su moderirali izv. prof. dr. sc. Domagoj Runje i prof. Branimir Romac, a otvoren je izlaganjem prof. dr. sc. Ivana Bodrožića o štovanju Blažene Djevice Marije u Efezu. U svom je izlaganju govorio o Efeškom saboru iz 431. godine te istaknuo kako je njegova teologija potaknula snažnije marijansko štovanje u cijeloj Crkvi, što se odrazilo i na gradnju crkava te razvoj crkvene umjetnosti. Također se osvrnuo na posljednje godine Marijina zemaljskog života, mjesto njezina preminuća i uznesenja na nebo. Dr. sc. Vinicije B. Lupis predstavio je teme vezane uz kult armenskih Gospi u Carigradu i Bugarskoj, kao i Armensku Crkvu u Libanonu. Njegovo je izlaganje obuhvatilo prožimanje različitih stilova, izradu umjetnina za druge kršćanske zajednice te fenomen tzv. periferijske umjetnosti kršćanskih naroda u vrijeme osmanske vlasti. Predstavnik Egipatske koptske Crkve Fr. Markos Alorshalemy Ne Edvard Marey Shehta Hanna održao je predavanje o ulozi Blažene Djevice Marije u koptskoj tradiciji. Posebno je naglasio motiv Bijega u Egipat, kao i brojna marijanska ukazanja te svjedočanstva povezana s njima. Program se nastavio izlaganjem prof. dr. sc. Viktora Nedeskog s Pravoslavnog fakulteta sv. Klementa Ohridskog pri Sveučilištu sv. Ćirila i Metoda u Skopju koji je izlagao o Bogorodici Perivlepti u Ohridu, ističući njezinu važnost kao marijanskog svetišta istočnokršćanske baštine. Nakon prof. Nedeskog svoje predavanje o ranoksršćanskim marijanskim svetištima u Izraelu održao je ravnatelj muzeja u Ramli i voditelj gradskog odjela za turizam Ron Peled. Fra Zvonimir Pavičić, župnik župe u Međugorju, predstavio je temu Kraljica mira – Međugorje kao mjesto Gospine milosti, istaknuvši važnost hodočašća te ulogu Međugorja kao prostora molitve, ispovijedi i osobnih svjedočanstava vjere. Dok je fra Zoran Kutleša, gvardijan Franjevačkog samostana sv. Frane u Imotskom, u kontekstu obilježavanja 800. obljetnice smrti sv. Franje govorio o samostanu i štovanju Gospe od Anđela, naglašavajući njihovu duhovnu i povijesnu vrijednost. S Instituta za arheologiju u Zagrebu, dr. sc. Juraj Belaj izložio je rezultate istraživanja templarske crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u selu Gora na Banovini. Naime, građevinu su podigli templarski majstori na temeljima starije romaničke crkve koja je 2012. proglašena marijanskim svetištem Sisačke biskupije. Na samom kraju arheologinja i povjesničarka umjetnosti iz Muzeja Cetinske krajine u Sinju Anita Librenjak izložila je temu likovnog nasljeđa sakralnog prostora bazilike Čudotvorne Gospe Sinjske.

Po završetku izlaganja uslijedio je okrugli stol koji su pripremile voditeljice projekta Marikult prof. dr.sc. Valerija Kovač i nasl.doc. dr.sc. Mirela Hrovatin. U radu okruglog stola sudjelovali su: izv. prof. dr. sc. Domagoj Runje, Ron Peled, časna sestra Valerija Kovač, Mirela Hrovatin moderatorica, prof. dr. sc. Viktor Nedeski, fra Zoran Kutleša, Fr. Markos Alorshalemy Ne Edvard Marey Shehta Hanna i Monika Vrgoč  na temu “Hodočasnik i/ili turist: perspektive posjetitelja marijanskih svetišta“.

FOTOGALERIJA

Whatsapp