Knjižnica

Način rada Knjižnice

Molimo korisnike da se pridržavaju propisanoga:

  • Korisnici koji imaju povišenu temperaturu ili druge smetnje koje mogu ukazivati na simptome zaraze korona virusom ne smiju ulaziti u Knjižnicu.
  • Prije ulaska u Knjižnicu obvezno je mjerenje temperature, dezinfekcija ruku, nošenje zaštitne maske i održavanje razmaka 2m.

Knjižnica će pružati usluge posudbe i povrata građe uz vaše prethodno obvezno javljanje na tel.: 021 308 319 ili email:  biblio@kbf-st.hr u kojem trebate napisati koju uslugu želite, odnosno za posudbu, navesti naslove koje želite posuditi iz online kataloga knjižnice KBF-a (https://library.foi.hr/lib/index.php?B=1414). Građu (ukoliko je dostupna) koja je naručena do 12:30 sati bit će moguće preuzeti sljedeći dan u dogovoru s djelatnicom.

Rad čitaonice

Korisnici trebaju unaprijed rezervirati mjesto za rad i građu potrebnu za rad u čitaonici na prethodno navedeni email ili broj telefona.

Građa naručena do 12:30 sati moći će se koristiti sljedeći dan (ukoliko je slobodno mjesto za rad) u dogovoru s djelatnicom.

Boravak pojedinog korisnika u čitaonici može trajati najviše sat vremena.

Korisnicima nije dopušteno dirati publikacije na čitaoničkim policama.

Molimo korisnike da se pridržavaju i ostalih uputa koje će biti istaknute na ulazima i u Knjižnici.

Radno vrijeme Knjižnice za korisnike od ponedjeljka do petka je od 9 do 13 sati.

Adresa

Zrinsko-Frankopanska 19
21000 Split p.p.329 , CROATIA 

Tel. +385-21-308-319

Email: biblio@kbf-st.hr |

Voditeljica knjižnice: Ivana Milošević, dipl. knjižničarka

Knjižničarka: Ana Škaričić, dipl. knjižničarka

E-mail: askaricic@kbf-st.hr

biblioteka1.JPG

Iz fonda izdvajamo

  • Inkunabule (3 - iz godina 1471, 1498 i 1499) i knjige iz 16.stoljeća
  • Izdanja na hrvatskom jeziku iz razdoblja od 17. do polovice 19 st.
  • Djela hrvatskih pisaca na latinskom jeziku
  • Rimska izdanja glagoljaških misala i brevijara
  • Komplet novina «Dalmazia cattolica – Katolička Dalmacija»
  • Građa don Frane Bulića o starokršćanskoj Saloni
  • Bulićev primjerak časopisa «Bullettino di archeologia e storia dalmata» s njegovima marginalnim bilješkama.

Fond knjižnice

Ukupni fond knjižnice je oko 50.000 svezaka, od toga:

  • građe iz 16. st. 107 svezaka,
  • građe iz 17 st. 314 svezaka,
  • građe iz 18. st. 1740 svezaka,
  • građe iz 19. st. (do 1850) 2.665 svezaka.

Povijest knjižnice

Biblioteka je osnovana za potrebe visoke bogoslovne škole u okviru Centralnog bogoslovnog sjemeništa za Dalmaciju koje je do g. 1921 djelovalo u Zadru, a od g. 1922. djeluje u Splitu. Otvorena je u Zadru g. 1872. (usp. BIANCHI, Zara cristiana I, Zara 1877, 292-293. Početni knjižni fond stvoren je prema Bianchiju, ostavštinama raznih dalmatinskih biskupa i svećenika (hvarski kanonik Vučić, kotorski biskup Markić, prevodioc Biblije Škarić, zadarski nadbiskup Maupas i drugi. Oko g. 1877 imala je oko 2.420 svezaka. Prenešena je u Split g. 1933., gdje je spojena s tu već prikupljenom bibliotečnom građom. Na njezinu sređivanju radio dr. Ivan Ostojić uz pomoć studenata. Bila je smještena u ovećoj dvorani na prvom katu sjemenišne zgrade, a g. 1963. premještena je u sličnu dvoranu u prizemlje, (u bivšu kapelu). Drvene police zamijenjene su g. 1971. metalnima. Budući da dobar dio knjiga (sve nabavljene poslije g. 1941.) nije bio registriran, a i ostalima se bio pobrkao red, prišlo se g. 1985. preregistraciji i izradi autorskoga abecednog kataloga prema uputama prof. Šime Jurića iz Zagreba. Tom je prilikom stvorena posebna manja priručna biblioteka. Abecedni katalog uglavnom je dovršen, a ostali katalozi su u izradi U novije vrijeme su raspoloživi podaci o bibliotečnoj građi i kompjuterski obrađeni.Građa se povećava nabavom novih knjiga i časopisa uglavnom teološke naravi i ostavštinama pojedinih profesora naše škole i drugih svećenika.Uz djela s područja teoloških i srodnih disciplina u njoj je dobro zastupljena domaća povijest, naročito pokrajinska. Glavnina starije i novije teološko filozofske literature na stranim je jezicima (latinskom, talijanskom, njemačkom, francuskom, nešto manje engleskom i španjolskom).