Odaberite svoj jezik

Održan 32. Međunarodni teološki simpozij
Održan 32. Međunarodni teološki simpozij

U Velikoj dvorani Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu u srijedu, 11. studenoga, svečano je otvoren XXXII. međunarodni teološki simpozij Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu pod naslovom „Hermeneutika kontinuiteta i diskontinuiteta u teologiji i drugim znanostima“. Dvodnevni znanstveni skup okupio je domaće i inozemne teologe, filozofe i znanstvenike drugih disciplina radi promišljanja o odnosu između vjernosti tradiciji i potrebe za novim spoznajama i pristupima u teologiji i drugim znanostima. Na početku susreta istaknuto je kako je teologija pozvana čuvati i prenositi istine vjere, ali ih i produbljivati te tumačiti u svjetlu suvremenih izazova. Uz predavače i sudionike skupa pozdravljeni su predstavnici Splitsko-makarske nadbiskupije, Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, Sveučilišta u Splitu i gradskih vlasti.

Prodekan za znanost KBF-a i predsjednik Povjerenstva za organiziranje znanstveno-teoloških simpozija doc. dr. sc. Domagoj Volarević podsjetio je na prošlogodišnji skup posvećen 1700. obljetnici Nicejskoga sabora, istaknuvši kako ovogodišnja tema nastavlja promišljanje o odnosu trajnosti kršćanske poruke i promjena koje obilježavaju povijest Crkve i razvoj znanosti. Pojasnio je kako kontinuitet vjere započinje Kristovim navještajem evanđelja, ali se tijekom povijesti mijenjaju načini njegova izražavanja i prenošenja. Naglasio je kako svaka promjena u načinu navještaja ne znači nužno prekid s tradicijom, kao što ni drukčiji pogled na određeno pitanje ne podrazumijeva odustajanje od istine. Spremnost na preispitivanje ustaljenih pristupa i promatranje problema iz novih perspektiva istaknuo je kao važan preduvjet razvoja teologije i drugih znanosti.

U ime splitsko-makarskoga nadbiskupa i velikoga kancelara KBF-a mons. Zdenka Križića, okupljenima se obratio generalni vikar mons. Franjo Frankopan Velić, prenijevši nadbiskupove pozdrave i ispriku zbog njegove odsutnosti uslijed obveza u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji. Zahvalio je organizatorima i predavačima te istaknuo vrijednost znanstvenih susreta koji omogućuju izlazak iz redovitoga nastavnog ritma i zajedničko promišljanje važnih pitanja. Osvrćući se na aktualne izazove Crkve, osobito nastojanja oko sinodalnoga hoda i njezina misijskog poslanja u suvremenom svijetu, upozorio je kako različita teološka i duhovna promišljanja mogu postati i izvor podjela. Izrazio je nadu da će simpozij pridonijeti međusobnom razumijevanju i zajedničkom traženju odgovora na izazove današnjega vremena.

Provincijal Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja i veliki vicekancelar KBF-a fra Siniša Balajić naglasio je kako odnos kontinuiteta i diskontinuiteta predstavlja važan okvir za razumijevanje razvoja različitih znanosti, a osobito teologije. Istaknuo je potrebu razlikovanja trajnoga sadržaja kršćanske vjere od povijesno uvjetovanih načina njezina izražavanja, tumačenja i življenja. Kontinuitet je pritom opisao kao uporište koje čovjeku pruža stabilnost i sigurnost, dok preispitivanje prošlih iskustava i prepoznavanje poteškoća otvara mogućnost pronalaženja boljih putova za sadašnjost i budućnost. Zahvalio je svima koji su pridonijeli organizaciji skupa te poželio da znanstvena izlaganja i rasprave budu na osobnu i zajedničku izgradnju sudionika.

Uime Sveučilišta u Splitu okupljene je pozdravio prorektor za znanost i kvalitetu prof. dr. sc. Igor Jerković, istaknuvši važnost međunarodne znanstvene suradnje i interdisciplinarnoga pristupa. Povezao je temu simpozija s pitanjem održivosti i razvojnim ciljevima Sveučilišta, naglasivši kako razmjena iskustava s inozemnim znanstvenicima omogućuje nove uvide i potiče preispitivanje postojećih pristupa. Posebno je istaknuo kako sveučilišna zajednica svoju cjelovitost ostvaruje povezivanjem različitih znanstvenih područja, od prirodnih i tehničkih do humanističkih i društvenih znanosti, uključujući teologiju.

Predstavnica Grada Splita doc. dr. sc. Silvana Burilović Crnov osvrnula se na trajnu napetost između naslijeđenoga znanja i novih spoznaja, istaknuvši kako znanost bez kontinuiteta gubi svoje temelje, a bez spremnosti na preispitivanje i promjenu riskira zatvorenost i stagnaciju. Podsjetila je na promišljanja pape Benedikta XVI. o obnovi u kontinuitetu, prema kojima vjernost tradiciji i otvorenost novomu nisu suprotstavljene, nego se međusobno nadopunjuju. Izrazila je uvjerenje kako će interdisciplinarni karakter simpozija pridonijeti boljem razumijevanju odnosa između očuvanja naslijeđenoga i potrebe za obnovom.

Simpozij je svečano otvorio dekan KBF-a prof. dr. sc. Ivan Bodrožić, podsjetivši kako Fakultet međunarodne teološke simpozije organizira od 1995. godine te kako su oni postali prepoznatljivo mjesto susreta teologije s pitanjima Crkve i društva. Govoreći o ovogodišnjoj temi, istaknuo je kako kontinuitet ne znači puko ponavljanje naslijeđenoga, nego vjernost koja se u svakom vremenu mora iznova promišljati i izražavati. Osvrnuvši se na učenje pape Benedikta XVI. o hermeneutici reforme, naglasio je kako istinska obnova Crkve ne podrazumijeva prekid s tradicijom, nego njezino produbljivanje. Pritom je upozorio kako ubrzani tehnološki razvoj i umjetna inteligencija dodatno otvaraju pitanje odnosa prema naslijeđenomu znanju i novim spoznajama. Istaknuo je i ekumensku dimenziju skupa te zahvalio organizatorima, predavačima i svima koji su pridonijeli njegovu održavanju. Zaključujući obraćanje, pozvao je sudionike na pozorno slušanje, iskreno propitivanje i otvoren dijalog, izrazivši želju da simpozij bude prigoda za plodonosno promišljanje o susretu vjernosti i obnove u traženju istine.

Nakon svečanoga otvaranja započela je prva znanstvena sesija pod vodstvom Ivana Marića. Boris Kožnjak predstavio je temu povijesnoga revizionizma u znanosti, razmatrajući opravdanost ponovnoga tumačenja znanstvene prošlosti i kriterije prema kojima se legitimna reinterpretacija razlikuje od proizvoljnoga čitanja povijesnih činjenica. Daniel Miščin u izlaganju o razumijevanju kao reviziji, polazeći od Heideggerove i Gadamerove filozofske hermeneutike, razmotrio je razumijevanje kao trajan proces preispitivanja i produbljivanja prethodnih spoznaja. César Javier Orduña, oslanjajući se na misao Romana Guardinija, govorio je o mogućnostima tumačenja Svetoga pisma koje ostaje vjerno sadržaju Objave, a istodobno je otvoreno povijesnom i kritičkom istraživanju.

Program simpozija nastavio se u četvrtak, 12. studenoga, kroz tri znanstvene sesije. Prva od njih, pod vodstvom Ivice Jurića, bila je posvećena biblijskoj egzegezi i teološkom razumijevanju kontinuiteta. Thomas Söding u izlaganju „Obraćenje i obnova. Odgovor egzegeze na Isusovo evanđelje“ razmotrio je odnos Isusova poziva na obraćenje i potrebe za trajnom obnovom osobnoga i crkvenoga života. Vladan Tatalović, polazeći od simbolike Lava i Janjeta u Knjizi Otkrivenja, istražio je kako se starozavjetno mesijansko obećanje ispunilo i preobrazilo u svjetlu Kristove smrti i uskrsnuća. Valerija Kovač predstavila je teološki princip „hermeneutike reforme uz očuvanje kontinuiteta“ Josepha Ratzingera odnosno Benedikta XVI., s posebnim osvrtom na tumačenje Drugoga vatikanskog sabora i odnos između trajnih istina vjere i promjenjivih povijesnih okolnosti.

Treća sesija, koju je moderirao Darko Rapić, obuhvatila je pitanja suvremene hermeneutike, moralne teologije i crkvene predaje. Boris Gunjević u izlaganju „Model, inteligencija i kontra-hermeneutičke prakse“ razmotrio je utjecaj suvremenih modela tumačenja i umjetne inteligencije na čovjekovo razumijevanje stvarnosti. Mirjana Pinezić i Damir Šehić govorili su o obnovi moralne teologije između revizionizma i personalizma, osobito o odnosu objektivnosti moralne istine, ljudske slobode i savjesti. Zdravko Jovanović, polazeći od spisa De Spiritu Sancto sv. Bazilija Velikoga, istražio je odnos između kontinuiteta vjere i promjena u njezinu teološkom izražavanju.

Završna, četvrta sesija, pod vodstvom Ive Bezine, donijela je izlaganja iz područja kršćanske socijalne misli i filozofije znanosti. Ivan Vuletić govorio je o promjenama u kršćanskom razumijevanju siromaštva i položaja siromašnih, Jerko Kolovrat razmotrio je pojam napretka kroz kritiku tehnološke modernosti francuskoga filozofa Paula Virilija, dok je Jure Ivić u izlaganju „Znam da ne znam: filozofija kao nužan uvjet znanstvene revizije“ promišljao o ulozi filozofskoga propitivanja u razvoju znanstvene spoznaje.

XXXII. međunarodni teološki simpozij završio je u četvrtak poslijepodne, nakon završne rasprave. Raznovrsnost zastupljenih tema i znanstvenih pristupa potvrdila je nastojanje Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu da kroz međunarodnu suradnju i interdisciplinarni dijalog pridonese produbljivanju teološke misli i njezinu susretu s pitanjima suvremene znanosti i društva.

FOTOGALERIJA 

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
  • 32
  • 33
  • 34
  • 35
  • 36
  • 37
  • 38