Poslanje

I reče im: "Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje svemu stvorenju". (Mk 16,15)
Zadaća je Kristove Crkve Boga slaviti i spasavati neumrle duše, poticati ljude na ljubav prema Bogu i bližnjemu, ljudima propovijedati i dijeliti svete sakramente, iskazivati štovanje prema svetim junacima kršćanskih kreposti i poticati vjernike da ih nasljeduju. Zbog te svoje zadaće Crkva osniva župe i samostane, gradi sakralne zgrade, škole, fakultete, bolnice i domove, te potiče glazbenu i druge umjetnosti.

Misija, vizija i strategija

Misija

Misija je Fakulteta postignuće izvrsnosti u nastavnom i znanstvenoistraživačkom radu. Glavni je cilj nadasve odgoj i obrazovanje svećeničkih i redovničkih kandidata za buduće svećeništvo, odnosno posvećeni život, te teologa laika za sposobne vjeroučitelje i nositelje drugih crkvenih službi, kompetentne za dijalog sa svijetom i konkretnim društvom u složenim suvremenim odnosima. Želimo postići da studenti koji završe studij budu osposobljeni i motivirani za izgradnju boljega, humanijeg i pravednijeg društva. Želimo doći do toga da nastavnici postanu prepoznatljivi po idejama i sudjelovanju u razvoju znanosti i nositelji inicijativa u promicanju dijaloga sa svijetom i kulturom.

Vizija
Strategija

Povijest KBF-a

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu nastao je udruživanjem Teologije u Splitu i Franjevačke Teologije u Makarskoj. Teologija u Splitu i Franjevačka teologija u Makarskoj od godine 1995. uključene su u Sveučilište u Zagrebu, kao područni studiji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta. Na temelju međusobnih pregovora i Ugovora o suradnji na području odgoja i kulture, sklopljena između Svete Stolice i Republike Hrvatske, a odobrena 9. lipnja 1997., biskupski su Ordinariji Splitske metropolije, u ime Teologije u Splitu, a provincijal Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, u ime Franjevačke teologije u Makarskoj, 30. rujna 1997., potpisali Ugovor o udruživanju i o osnivanju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu. Ugovor o radu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u sastavu Sveučilišta u Splitu potpisan je 9. srpnja 1999., a istoga je dana Kongregacija za katolički odgoj u Vatikanu izdala uredbu o osnivanju toga Fakulteta.

Povijest Franjevačke teologije u Makarskoj

Franjevačka Teologija u Makarskoj baštinik je filozofskih i bogoslovnih učilišta koja su postojala u franjevačkim samostanima još od XIII. stoljeća.

U Makarskoj je Franjevačka teologija nastala spajanjem učilišta u Šibeniku i Makarskoj. Šibensko tro-godišnje filozofsko učilište osnovano je najkasnije 1699., a makarsko 1708. Četverogodišnje bogoslovno učilište osnovano je u Šibeniku 1714., a u Makarskoj 1736. Za razliku od makarskoga, koje je povremeno djelovalo kao generalno učilište II. stupnja, šibensko je bogoslovno uči-lište 1735. proglašeno generalnim učilištem I. stupnja s pravom pripremanja lektora, odnosno profesora priznatih u Franjevačkomu redu. Preustrojstvom školstva prema austrijskomu zakonodavstvu, 1828. godine, iz učilišta je izdvojena filozofija, a oba su učilišta ujedinjena u bogoslovno učilište s prve dvije godine studija u Šibeniku i druge dvije u Makarskoj. Godine 1907. ujedinjene su sve četiri godine bogoslovnoga studija u Makarskoj. Godine 1936. bogoslovnomu studiju ponovno je pripojen filozofski studij, a učilište je nazvano Franjevačka visoka bogoslovija u Makarskoj. Objavljivanjem Uredbe o položaju rimokatoličkih bogoslovnih škola 7. lipnja 1940. priznat je fakultetom. Učilište je 1971. prvi put afilirano Katoličkomu bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.

Teologija u Splitu i Franjevačka teologija u Makarskoj od godine 1995. uključene su u Sveučilište u Zagrebu, kao područni studiji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta.

Na temelju međusobnih pregovora i Ugovora o suradnji na području odgoja i kulture, sklopljena između Svete Stolice i Republike Hrvatske, a odobrena 9. lipnja 1997., biskupski su Ordinariji Splitske metropolije, u ime Teologije u Splitu, a provincijal Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, u ime Franjevačke teologije u Makarskoj, 30. rujna 1997., potpisali Ugovor o udruživanju i o osnivanju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu.

Povijest Teologije u Splitu

Teologija u Splitu najstarija je od svih postojećih visokoškolskih ustanova u Južnoj Hrvatskoj, čak i kad se ne bi uzimala u obzir splitska katedralna škola, kojoj početci sežu u rani srednji vijek, kada je stara Salonska nadbiskupija uspostavljena u Splitu kao u novomu sjedištu.

U splitskoj katedralnoj školi predavala su se, osim gramatike i druga slobodna umijeća, od pradavnih vreme-na, i teologija, što je poslije bilo usklađeno s odredbama lateranskih sabora, trećega (1179.) i četvrtoga (1215.) Štoviše i u doba velike krize tih škola, prouzročene turskim osvajanjima, uvijek se u njoj predavalo makar praktično moralno bogoslovlje.

Prve jasne vijesti o radu splitske katedralne škole, iz god. 1593. i 1594., svjedoče o nastojanjima da se usprkos tadanjemu siromaštvu osigura makar najjednostavniji oblik više bogoslovne nastave. Tadanji splitski nadbiskup Ivan Dominik Marcot de Seraphinis zvani Foconio bio je godine 1581. osnovao Sjemenište, ali kada ga je godine 1594., zbog siromaštva, morao zatvoriti, odlučio je u tradicionalnoj katedralnoj školi, na koju se njegova Crkva ponovno vratila, osigurati nastavu iz bogoslovlja. Kada to nije moglo biti drukčije, ukinuo je njezin gramatički odio, šaljući otada klerike u općinsku gramatičku školu, a pobrinuo se za uzdržavanje profesora moralnoga bogoslovlja i Svetoga pisma, te odredio i učitelja glazbe.

U Nadbiskupskomu sjemeništu, koje je god. 1700. u Splitu otvorio nadbiskup Stjepan Cosmi, osim gramatičko-humanističke škole (gimnazije) radile su i dvije sustavno uređene visoke škole: filozofska i bogoslovna. Za razliku od tadanjih samostanskih škola, koje su bile namijenjene samo đacima i studentima određene redovničke zajednice, gramatičke, humanističko-retoričke i filozofske razrede u splitskomu Sjemeništu pohađali su sjemeništarci i mnogi svjetovni đaci iz Splita i drugih mjesta u pokrajini, a bogoslovne bogoslovi, iz različitih biskupija ondanje Splitske metropolije. Ta splitska bogoslovna škola djelovala je od početka XVIII. stoljeća do god. 1821., kada je austrijska vlast obustavila rad svih tadanjih bogoslovnih učilišta u Dalmaciji, pripremajući otvorenje nove pokrajinske bogoslovne škole, usklađene s planom i programom drugih takvih škola u Carstvu. Splitski dvogodišnji filozofski studij, nazivan od god. 1810. i licej, nastavio je i dalje raditi sve dok nije, primjenom novoga austrijskoga školskog zakona, iz god. 1848., izgubio dotadanji položaj više škole i pretvorio se u dva najviša gimnazijska razreda, u kojima je nastava filozofije bila svedena na tzv. filozofski uvod.

Odlukom cara Franje II., u Zadru je, god. 1826., otvorena Visoka bogoslovna škola, za bogoslove svih tadanjih dalmatinskih biskupija s nastavnim programom jednakim onomu na Bogoslovnomu fakultetu Bečkoga sveučilišta, a odlukom dalmatinskih biskupa, odobrenom od Svete Stolice, to je učilište premješteno u Split, gdje radi od godine 1922. Nakon usklađivanja nastavnoga plana i programa s onim na Bogoslovnomu fakultetu u Zagrebu država mu je priznala fakultetsku razinu (najprije općom Uredbom o položaju rimokatoličkih bogoslovnih škola, od 7. lipnja 1940., a potom i posebnom Uredbom o Visokoj bogoslovnoj školi u Splitu, od 9. veljače 1941.). Tada je to bio petogodišnji studij, koji je nakon Drugoga vatikanskog sabora produljen na šest godina. Učilište je od godine 1972. afilijacijom povezano s Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Zagrebu. Od tada mu je službeni naziv Teologija u Splitu.

Pri Teologiji u Splitu djeluje Institut za teološku kulturu laika, osnovan 1970. godine, kao samostalna visokoškolska ustanova (najprije dvogodišnji, potom trogodišnji studij sa sažetim programom) koji je godine 1990. prerastao u redoviti četverogodišnji studij, a godine 1991. dobio naziv Teološko-katehetski institut, koji i danas djeluje kao redoviti četverogodišnji Teološko-katehetski studij pri Katoličkomu bogoslovnom fakultetu u Splitu. Kongregacija za katolički odgoj je 8. lipnja 2000. od toga postojećega Instituta ustanovila Institutum superius scientiarum religiosarum.