U četvrtak 5. siječnja 2023. u 84. godini života, 68. redovništva i 59. svećeništva, preminuo je fra Mate Marijan Mandac. Sprovod će biti održan u ponedjeljak 9. siječnja na groblju Lovrinac u Splitu s početkom u 13:45. Misa zadušnica bit će slavljena odmah nakon sprovoda u crkvi sv. Ante na Poljudu. Obitelji i prijateljima izražavamo iskrenu sućut, a Gospodin kome je vjerno služio neka mu bude vječna nagrada.

ŽIVOTOPIS

Fra Mate Marijan Mandac rodio se 31. kolovoza 1939. god., u Brnazama, od oca Jure i majke Marije, rođ. Milanović. Osnovnu školu završio je u rodnomu mjestu. Gimnaziju je pohađao u Sinju, Zadru i Pazinu. Za svećenika je zaređen 1964. god. Član je Provincije Sv. Jeronima. Diplomirao je na Rimokatoličkomu bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, 1966. god. Te je godine na tomu Fakultetu položio licencijat. Potom je studirao teologiju na Teološkomu fakultetu Katoličkoga sveučilišta u Louvainu (Université catholique de Louvain). Napisao je disertaciju na latinskomu jeziku s naslovom Theodoreti Cyrensis christologia ante synodum Ephesinam a. 431. Disertaciju je obranio 1969. god. 

Iz nje je objelodanio studiju pod naslovom Ľunion christologique dans les oeuvres de Théodoret antérieures au concile d' Ephèse u: Ephemerides Theologicae Lovanienses, 4-7 (1971). Time je, 1971. god., stekao stupanj doktora teoloških i religioznih znanosti (grade de docteur en sciences théologiques et religieuses). 

Predavao je predmete iz različitih grana teologije. Predavao je u Makarskoj, Zagrebu i Splitu.  Na Katoličkomu bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu predavao je od njegova osnivanja (1999.) a predaje, kao vanjski suradnik, i nakon odlaska u mirovinu (2006.). 

Objelodanio je radove znanstvenim časopisima: Bogoslovska smotra (1973., 1974., 1976.-1979., 1981.), Služba Božja (1986., 1998., 2001., 2008.) i u zbornicima znanstvenih skupova: Hadrijan Borak (prir.), Objava i teologija, Zagreb, 1977.; Adalbert Rebić (prir.), Bogorodica u hrvatskomu narodu, Zagreb, 1978.; Marko Babić (ur.), Aktualnost predaje, Makarska, 2003. 

Najveći dio rada posvetio je prevođenju i tumačenju spisa, koje su napisali veliki teolozi otačkoga razdoblja, prema izvornim tekstovima, na grčkomu i latinsko- mu, iz izdanja: Sources Chrétiennes; Corpus Ghristianorum, Series Latina; Corpus Scriptorum Ecclesiasticorum Latinorum; Patrologia Graeca i Patrologia Latina. 

Uprava fakulteta