I. FILOZOFIJA

  1. Novovjeka metafizika.
  2. S0ren Kierkegaard, kršćanstvo, subjektivnost i istina.
  3. Hans Georg Gadamer i univerzalnost hermeneutike.
  4. Etika - ćudoredan čin kao slobodan čin.
  5. Filozofska antropologija - Povijesna pozadina razvoja antropološke misli.

II. SVETO PISMO STAROGA ZAVJETA

  1. Stvarnost, narav i predmet Objave, bogoduhost Svetoga pisma, osobito klasična biblijska mjesta, istina Svetoga pisma, književni rodovi (Dei Verbum).
  2. Izvještaj o stvaranju čovjeka i problematika iskonskoga grijeha (Post 1-3): književni sastav i teološka poruka.
  3. Poziv, uloga i zadaća proroka u Izraelu: Iz 6,1-13; Jr 1,4-19; Ez 1-3.
  4. Razvitak i važnost mesijanske ideje u Staromu zavjetu; izabrana mesijanska mjesta: Post 3,15; 49,10; Ps 2 i 110; Iz 7,14-15; 9,1-6; Zah 9,9-10; Dn 7,13-14 i Jr 31-34. 5. Psalmi: nastanak, autorstvo, razdioba i egzegeza deset izabranih psalama (1; 8; 14; 23; 58; 90; 118; 121; 126; 137).

III. SVETO PISMO NOVOGA ZAVJETA

  1. Književna vrsta, faze formiranja i povijesnost sinoptičkih evanđelja. Govor na gori (Mt 5-7).
  2. Posebnosti Ivanova evanđelja s posebnim osvrtom na Prolog (1,1-18).
  3. Prigodnost Pavlovih spisa i razvitak njegove misli prema kronologiji njihova nastanka.
  4. Abrahamov lik u Pavlovoj misli prema poslanicama Galaćanima i Rimljanima.
  5. Krist i njegovo svećeništvo u Poslanici Hebrejima.

IV. TEMELJNO BOGOSLOVLJE

  1. Značenje pojma Objave, neki povijesni modeli shvaćanja Objave (epifanijski, instrukcij- ski, personalistički), razlika između kozmičke i povijesne objave, osnovni elementi biblij-skoga iskustva Objave, kristocentričnost novozavjetne Objave. Aktualni katolički nauk o Objavi u svjetlu teološke predaje i dokumenata učiteljstva Crkve: dogmatska konstitucija Dei Verbum, odnos između Pisma, Predaje i Učiteljstva, refleksija o vjeri kao sastavno¬mu dijelu događaja Objave.
  2. Povijest Isusa Krista: Isusova poruka, njegova čudesa, kristološki naslovi, Isusova smrt i uskrsnuće. Vjera Crkve o Isusu Kristu: Isusovo božanstvo, njegovo otkupiteljsko djelo, teorije spasenja tijekom povijesti.
  3. Kristovo obećanje i povijesno ustanovljenje Crkve kao novoga Božjega naroda. U Crkvi, koja je tijelo Kristovo i opći sakrament spasenja, postoji temeljno dostojanstvo svih vjernika i raznolikost darova, služba i zadaća. Struktura i glavne poruke konstitucije Lumen Gentium.
  4. Služba i kolegijalno učiteljstvo biskupa te učiteljstvo Pape.
  5. Crkvenost i znanstvenost bogoslovlja kao sustavnoga razmišljanja o Objavi i vjeri.

V. POVIJEST KRŠĆANSKE LITERATURE I KRŠĆANSKOGA NAUKA

  1. Pojam patrologije i znanstveni status discipline. Stanje Crkve i teologije u prednicej- skomu razdoblju. Opće značenje apostolskih otaca u povijesti teološke misli te najvaž¬nije informacije o pojedinim autorima i djelima (Ignacije Antiohijski, Klement Rimski, Polikarp iz Smirne, Didaché, Pseudo-Barnabina poslanica, Hermin Pastir). Apokrifna književnost. Apologetika u drugomu stoljeću i najvažniji predstavnici (Justin, Tacijan, Aristid iz Atene, Teofil Antiohijski, Atenagora). Heretička i antiheretička književnost u drugomu stoljeću, a napose značenje Ireneja Lyonskoga). Aleksandrijska škola i naj¬važniji predstavnici (Klement Aleksandrijski, Origen). Začetci latinske književnosti u Africi (Tertulijan, Ciprijan).
  2. Arijanska kriza između Nicejskoga i Carigradskoga sabora i najvažniji autori uključe¬ni u raspravu u prvomu razdoblju (Atanazije Aleksandrijski, Euzebije Cezarejski, Ćiril Jeruzalemski). Problem makedonijanstva i apolinarizma. Kapadočani. Antiohijska ško¬la (Teodor Mopsuestijski, Ivan Zlatousti).
  3. Crkvena književnost na Zapadu u IV. i V. st. (Hilarije, Ambrozije, Jeronim i Augu¬stin). Raskoli i krivovjerja na Zapadu: donatizam, maniheizam, priscilijanizam i pela- gijanizam.
  4. Teološke rasprave između antiohijske i aleksandrijske škole. Problem nestorijanizma i Marijino bogomaterinstvo. Efeški sabor (Ćiril Aleksandrijski, Teodoret Cirski). Problem monofizitizma i Kalcedonski sabor.
  5. Pojasniti pojam dogma te razvoj pojma kroz povijest. Pojasniti odnos između dogme i Objave, odnosno između dogme i Svetoga pisma. Izložiti čimbenike razvoja dogme, modele razvoja dogme (J. E. Kuhn, K. Rahner), granice dogme te kriterije autentično¬ga razvoja dogme (J. H. Newman). Tradicija i Pravilo vjere. Nastanak simbola vjere: ispovijesti vjere u Novomu zavjetu te kod apostolskih otaca. Usporedba članaka Apo-stolskoga vjerovanja s Nicejsko-carigradskim.

VI. DOGMATSKO BOGOSLOVLJE

  1. Trinitarna teologija: vjera u Trojedinoga Boga utemeljena je na biblijskoj objavi Staroga i Novoga zavjeta a njezin je konačni lik plod višestoljetnoga rasta vjerničkoga posvještenja sveobuhvatnosti biblijskoga govora o Bogu.
  2. Kristologija: Isus Krist, Sin Božji i Sin čovječji, svojim je djelom i navještajem potvrdio svoje mesijansko poslanje. Crkva je definirala da je istobitan s Ocem, potpuni Bog i potpuni čovjek, jedincati posrednik između Boga i ljudi, otkupitelj i proslavljeni Spasitelj.
  3. Teološka antropologija: čovjek, stvoren na sliku i priliku Božju (Post 1,26), pozvan je nakon istočnoga grijeha i osobnih grijeha suobličiti se Kristu po Duhu Svetomu (2 Kor 3,18). Život milosti daruje mu slobodu djece Božje i vodi ga u eshatološko zajedništvo spasenja.
  4. Sakramenti: pojedini sakramenti Crkve, koja je u Kristu opći sakrament spasenja, znak najtješnjega sjedinjenja s Bogom i jedinstva cijeloga ljudskog roda (LG 1.; 11.), jesu otajstveni događaji susreta s proslavljenim Kristom kao Božjim sakramentom.
  5. Euharistija: otajstvo euharistije je spomen-čin Gospodinove smrti i uskrsnuća, sakramentalna žrtva i sveta gozba, u kojoj je istinski, tvarno i supstancijalno prisutan Krist Gospodin.

VII. MORALNO BOGOSLOVLJE

  1. Norme moralnosti. O moralnoj normi općenito (pojam, vrste, kršćansko tradicionalno utemeljenje). Ljudska savjest - subjektivna norma (savjest kao zadnja obvezujuća instanca, biblijsko-teološki nauk o savjesti, vrste savjesti u djelovanju; kriva savjest). Moralni zakon - objektivna norma (pojam, definicija i vrste Zakona, naravni moralni zakon, Kristov zakon i njegove odlike, važnost i vrste ljudskih zakona).
  2. Moralne kreposti. Pojam i vrste kreposti razboritosti (definicija, konstitutivni elementi, čini, stjecanje). Pavlovska teologija kreposti razboritosti (dokimazein), razboritost i znakovi vremena. Krepost pravednosti kao opća i posebna krepost, odnos pravednosti i prava, klasična podjela pravednosti, povreda pravednosti. Duhovna jakost - pojam, krivi pojmovi, stjecanje, vrhunac. Krepost umjerenosti: osobine o pojam umjerenosti, novozavjetno uokvirenje, tjelesna askeza, post i nemrs, pojam trijeznosti.
  3. Etika spolnosti: antropologija i ljudska spolnost: biološka, psihološka, dijaloška, društveno-kulturalna i otajstvena dimenzija spolnosti. Spolnost u kontekstu kršćanskog otajstva: poteškoće oko asimiliranja spolnosti u kršćanstvo, izvorna kršćanska kozmovizija spolnosti, norme spolnoga morala u Svetomu pismu. Opći spolni moral: povijest spolnoga morala, fundamentalni spolni moral. Konkretni spolni moral: žena i kršćanski moral, homoseksualnost, antropologija i moral heterospolnog odnosa, masturbacija, spolne patologije i moral.
  4. Ljubav, spolnost i plodnost u braku: definicija braka. Brak u Bibliji. Predbračni period. Antropologija i moral bračne ljubavi. Izvanbračni spolni odnosi. Kriza braka kao insti-tucije. Stabilnost braka i razvod. Značenje i zadaća obitelji. Razlog obiteljske ustanove danas. Moralni stavovi i vrjednote u obiteljskom životu. Odgovorno rađanje i kontra-cepcija. Prava djece (posvojenje). Vjerski i spolni odgoj.
  5. Bioetika: opća i posebna: nastanak, širenje i definicije bioetike. Bioetički modeli (socio- biološki, liberalno-radikalni, pragmatično-utilitaristički, personalistički). Metoda istra-živanja u bioetici. Laička/katolička bioetika. Antropocentrizam i biocentrizam. Ljudska osoba i njezino tijelo. Načela personalističke bioetike. Modeli odnosa liječnik-pacijent. Svetost života i kvaliteta života. Prenatalna dijagnostika. Ljudska prokreacija. Pobačaj. Tehničko-znanstveni i moralni vid umjetne oplodnje. Medicinski i moralni vid kontra-cepcije i sterilizacije. Presađivanje organa. Eutanazija, terapeutsko nasilje i dostojan¬stvo smrti. Ovisnosti. Infekcija HIV-om.

VIII. PASTORALNO BOGOSLOVLJE

  1. Nastanak i povijesni razvitak pastoralnoga bogoslovlja.
  2. Pastoralno značenje Drugoga vatikanskog sabora i poimanje pastoralnih smjernica u Crkvi u Hrvatskoj. Pastoralna konstitucija Gaudium et spes. Nova evangelizacija i pastoral kulture.
  3. Materijalni i formalni objekt pastoralnoga bogoslovlja. Metode pastoralnoga bogoslovlja.
  4. Pastoral župne zajednice. Pastoralno programiranje crkvenoga rada.
  5. Pastoral sakramenata. Pastoral braka i obitelji.

IX. EKUMENSKO BOGOSLOVLJE

  1. Povijest ekumenskoga pokreta i nastanak Ekumenskoga vijeća Crkava.
  2. Stav Katoličke Crkve o ekumenizmu do Drugoga vatikanskog sabora.
  3. Dekret Drugoga vatikanskog sabora Unitatis redintegratio.
  4. Katolička načela ekumenizma.
  5. Enciklika pape Ivana Pavla II. Ut unum sint.

X. LITURGIKA

  1. Osnove teologije liturgije. Definicija liturgije prema Drugomu vatikanskom saboru, simbol i obred, opseg i sadržaj slavlja, Crkva i liturgija, uloga Božje Riječi u liturgiji Crkve.
  2. Povijest liturgije. Posebni naglasci iz općega pregleda povijesti liturgije od Novoga zavjeta pa do Drugoga vatikanskog sabora i poslijesaborske obnove. Pregled povijesti različitih zapadnih obitelji i obreda, osobito rimske liturgije.
  3. Kristovo Otajstvo u liturgijskoj godini. Vrijeme kao prostor ostvarivanja Kristova vazmenoga otajstva, anamneza, Otajstvo, slavlje Kristovih otajstava u krugu liturgijske godine.
  4. Liturgijski prostor i liturgijska umjetnost. Liturgijski prostor kao mjesto ostvarivanja Kristova vazmenoga otajstva, liturgijska žarišta, umjetnost i ikonografija. Glazba u liturgijskomu životu Crkve. Tradicija gregorijanskoga pjevanja u rimskoj Crkvi. Prijesaborski, saborski i poslijesaborski dokumenti XX. stoljeća o liturgijskoj glazbi. Hrvatska glazbena tradicija: glagoljaško i pučko pjevanje.
  5. Teologija liturgijskih slavlja. Pojam sakramenta i sakramentalnoga slavlja, kristološki temelj sakramentalnosti, središnjost euharistije u cjelini sakramentalnoga života Crkve, krštenje, potvrda i euharistija kao otajstva pristupa kršćanstvu, teologija euharistijskoga slavlja: bogoslužje Riječi, bogoslužje stola, četiri euharistijske molitve.

XI. CRKVENA POVIJEST

  1. Političko-religiozna pozadina nastajanja kršćanstva, početci Crkve, progoni kršćana, priznanje kršćanstva, odnos kršćana prema nekršćanima. Crkva u doba Konstantinove dinastije (306. - 361.), Valentinijanove (364. - 394.), Teodozijeve (394. - 455.) i Justinijanove dinastije (518. - 610.).
  2. Seobe i pokrštenje naroda. Papinska država. Istočni raskol, obnova Crkve, križarski ratovi i inkvizicija. Starovjekovna i srednjovjekovna krivovjerja. Raskol zapadnoga kršćanstva. Sekularizacija i Crkva. Crkveni sabori.
  3. Avignonsko razdoblje (1309. - 1378.) i kriza jedinstva zapadne Crkve (1378. - 1418.). Obnova Crkve nakon Tridentskoga sabora. Tridesetogodišnji rat (1618. - 1648.) i Westfalski mir (1648.). Francuska revolucija i Crkva. Socijalno pitanje. Questio Romana. Crkva i totalitarizmi u XX. stoljeću.
  4. Arheološki, epigrafički i diplomatički izvori za proučavanje nacionalne crkvene povijesti. Doseljenje i pokrštenje Hrvata. Crkva u doba narodne dinastije. Ćirilo- metodska baština. Redovnici na hrvatskomu tlu.
  5. Crkva u Hrvatskoj u doba turske i mletačke vladavine. Crkva u XVIII. stoljeću. Liberalizam i Crkva. Hrvatski narodni preporod. Hrvatski katolički pokret. Crkva u XX. stoljeću.

XII. KANONSKO PRAVO

  1. Božji narod: obveze i prava vjernika laika, klerika i članova ustanova posvećenoga života. Hijerarhijsko uređenje Crkve: vrhovna Crkvena vlast, Rimska kurija, biskupi, biskupije i župe.
  2. Kaznene mjere u Crkvi: kažnjavanje kažnjivih djela općenito, kazneni zakoni i kaznene zapovijedi, podložnici kaznenih mjera, kazne općenito, kazne za pojedinačna kažnjiva djela.
  3. Priprava na ženidbu i ženidbene zapreke (dokumenti potrebni za ženidbu, ispit zaručnika i način utvrđivanja njihova slobodnog stanja, napovijedi, postupak za ženidbu, zabrane prisustvovanja (kan. 1071.), ženidbene zapreka, oprost od ženidbenih zapreka).
  4. Ženidbena privola (definicija i odlike privole, nesposobnost za davanje ženidbene privole (kan. 1095.), okolnosti koje utječu na ženidbenu privolu: zabluda, zlonamjerna prijevara, hinjena privola, uvjetna privola, prisila i strah).
  5. Sakramenti kršćanske inicijacije (odredbe o materiji i formi sakramenata krštenja, potvrde i euharistije; redoviti i izvanredni djelitelji sakramenata kršćanske inicijacije; primatelji tih sakramenata; kumovanje na krštenju i potvrdi). XIII.

XIII. RELIGIOZNA PEDAGOGIJA I KATEHETIKA

  1. Ciljevi i zadaće kateheze u procesu evangelizacije. Etimološko, tradicijsko i suvremeno značenje kateheze. Ciljevi religiozne zrelosti. Kateheza kao odgoj vjere. Temeljne zadaće kateheze.
  2. Kateheza u službi trajnoga odgoja vjere. Oblici trajne kateheze. Svrha kateheze. Temeljne i ostale zadaće kateheze. Kriteriji za izlaganje evanđeoske poruke u katehezi.
  3. Uloga i mjesto metode u katehetskoj komunikaciji. Teorije religioznoga razvoja. Metodički sustavi, pristup umjetničkim slikama, rad s biblijskim tekstovima, projektna nastava u vjeronauku.
  4. Identitet školskoga vjeronauka i župne kateheze. Program i ciljevi vjeronauka u osnovnoj školi (antropološki, teološki i društveno-kulturni razlozi). Sadržajni i metodološki temelji župne kateheze. Celebratio catechetica.
  5. Vjeronauk i kateheza djece i predadolescenata. Obilježja dobi, ciljevi, metode i sadržaji vjeronauka, biblijska didaktika, HNOS u vjeronauku.